Ispitivanje pritvora.
Ročište za ispitivanje pritvora nije formalnost, nego redovna kontrola istražnog pritvora po službenoj dužnosti. Svaka dva mjeseca sudija za pritvor i pravnu zaštitu (Haft- und Rechtsschutzrichter) iznova odlučuje smije li lišenje slobode dalje trajati, i svako takvo ročište je prilika da se ishoduje puštanje iz pritvora.
Šta je ročište za ispitivanje pritvora
Ročište za ispitivanje pritvora (Haftprüfungsverhandlung) je usmeno ročište pred sudijom za pritvor i pravnu zaštitu na kojem se ispituje smije li istražni pritvor dalje trajati. Pravni osnov je § 175 StPO (Strafprozessordnung / Zakonik o krivičnom postupku). Za razliku od žalbe na pritvor (Haftbeschwerde), koja je usmjerena protiv konkretne odluke, ispitivanje pritvora provodi se po službenoj dužnosti: sud je obavezan u utvrđenim razmacima iznova ispitati postoje li i dalje osnovana sumnja (dringender Tatverdacht) i razlozi za pritvor, te je li pritvor još uvijek srazmjeran. Ono je time središnji instrument sudske kontrole pritvora u austrijskom krivičnom postupku. Ključan je upravo karakter usmenog ročišta: nije dovoljno da sud prouči spis i pismeno odluči o nastavku pritvora. Osumnjičeni ima pravo biti lično saslušan, branilac dobiva priliku za usmeno izlaganje, a državno tužilaštvo (Staatsanwaltschaft) mora svoje razloge za pritvor izložiti pred sudijom. Upravo ta usmena konfrontacija ročište pretvara u stvarnu priliku, jer se argumenti uživo često mogu predočiti na način koji pismenim putem nije moguć.
Put do ispitivanja pritvora: obavezno saslušanje i prvo određivanje pritvora
Ročište za ispitivanje pritvora nije prvi kontakt osumnjičenog sa sudijom za pritvor i pravnu zaštitu. Njemu po pravilu prethodi prvo određivanje istražnog pritvora prema § 174 StPO, čiji je tok zakonom usko vremenski uokviren. Nakon hapšenja osumnjičeni se mora u roku od 48 sati uputiti u kazneno-popravnu ustanovu (Justizanstalt), a zatim neodložno, najkasnije u roku od daljnjih 48 sati, dovesti pred sudiju za pritvor i pravnu zaštitu. Sudija provodi takozvano obavezno saslušanje (Pflichtverhör): osumnjičeni se ispituje o predmetu, o osnovanoj sumnji i o iznesenim razlozima za pritvor, uz garancije iz § 164 StPO (pouka, pravo na šutnju, pristup branitelja). Branilac ima pravo prisustva; njegov izostanak, međutim, ne sprečava određivanje istražnog pritvora. Na kraju saslušanja odluka o pritvoru se usmeno objavljuje; pisani otpravak se dostavlja u roku od 24 sata osumnjičenom, državnom tužilaštvu, braniocu i kazneno-popravnoj ustanovi. Tek na ovo prvo određivanje pritvora se nadovezuje režim periodičnog ispitivanja pritvora po § 175 StPO, koji strukturira dalji tok istražnog pritvora.
Kada se preispituje: pritvorski rokovi i periodika
Pritvorski rokovi iz § 175 st. 2 StPO su stepenasti, a ne, kao što se često pogrešno misli, jednoobrazno dvomjesečni. Prvi rok iznosi 14 dana od određivanja istražnog pritvora; u tom roku mora se održati prvo ročište o pritvoru ako se pritvor produžava. Nakon prvog produženja teče rok od jednog mjeseca, a zatim teku rokovi od po dva mjeseca od svakog daljnjeg produženja. Žalba protiv prvog određivanja pritvora također pokreće rok od jednog mjeseca od podnošenja žalbe (§ 175 st. 2 tač. 2 StPO); ako osumnjičeni žalbu kasnije povuče, jednomjesečni rok ostaje na snazi. Sa podizanjem optužnice djelovanje odluke o pritvoru više nije vremenski ograničeno; od tog trenutka ročište o pritvoru se po pravilu zakazuje samo na prijedlog (§ 175 st. 5 StPO). Za maloljetnike važi posebno pravilo (§ 35 st. 3a JGG): podizanje optužnice produžava rok samo za sedmicu, nakon čega slijedi mjesec, odnosno dva mjeseca; ročište o pritvoru se zakazuje kada rok istječe prije početka glavne rasprave, a nakon izrade presude prestaje vremensko ograničenje. Ako sud propusti obavezno ročište, osumnjičeni se mora pustiti iz pritvora. Zakonodavac je svjesno postavio uzak ritam, jer je svaki dan istražnog pritvora zadiranje u temeljno pravo na ličnu slobodu.
Ko prisustvuje i šta se preispituje
Na ročištu učestvuju osumnjičeni, njegov branilac i državni tužilac; sva trojica se saslušavaju. Preispituju se četiri pretpostavke: osnovana sumnja, postojanje jednog ili više razloga za pritvor prema § 173 StPO (opasnost od bijega, opasnost od ometanja istrage, opasnost od ponavljanja djela ili opasnost od izvršenja prijećenog djela), srazmjernost daljnjeg pritvora i pitanje bi li blaža mjera (gelinderes Mittel) bila dovoljna. Svaka od ovih tačaka se može napadati. Ako se dokazna slika dalje ne zgušnjava, ponekad slabi i sama osnovana sumnja; ako su se životne okolnosti osumnjičenog promijenile, osnov opasnosti od bijega može u suštini otpasti; što pritvor duže traje, to je stroži mjerilo srazmjernosti.
Tok ročišta
Ročište slijedi utvrđenu shemu. Na ročištu o pritvoru važi obavezna odbrana (§§ 61 st. 1 tač. 1, 176 st. 3 StPO): osumnjičeni mora imati branitelja. Najprije državni tužilac izlaže aktuelno stanje istrage i obrazlaže zašto bi, po njegovom mišljenju, pritvor trebalo nastaviti. Ako, naprotiv, državno tužilaštvo predloži puštanje iz pritvora, sud je tim prijedlogom vezan (§ 177 st. 3, 4 StPO); u tom slučaju ročište o pritvoru više nije potrebno, a osumnjičeni se odmah pušta. Zatim riječ dobiva branilac za podnesak: iznosi nove tačke oslonca, napada obrazloženje tužilaštva i predlaže puštanje iz pritvora ili primjenu blaže mjere. Nakon toga se može izjasniti i osumnjičeni, ako to želi, obaveze iskazivanja nema. Ovdje je strateška suzdržanost često na mjestu: ko je u istrazi dosad koristio pravo na šutnju, po pravilu bi to trebao nastaviti i u ispitivanju pritvora, jer svaki iskaz završava u spisu i na kasnijem glavnom postupku može biti upotrijebljen protiv osumnjičenog. Na prijedlog osumnjičenog ili po službenoj dužnosti, na ročištu o pritvoru se mogu saslušati svjedoci ili izvesti drugi dokazi (§ 176 st. 4 StPO); u praksi je to rijetko, ali je pravno predviđeno. Posebnu situaciju predstavlja elektronski nadzirani kućni pritvor (elektronisch überwachter Hausarrest) po § 173a StPO: ako se predloži njegovo određivanje, ročište o pritvoru se obavezno zakazuje, neovisno o stavu državnog tužilaštva (§ 176 st. 1 tač. 2 StPO). Nakon kratkog vijećanja donosi se odluka: nastavak pritvora, izmjena razloga za pritvor, ukidanje pritvora ili zamjena blažom mjerom. Samo ročište u pravilu traje između 30 i 60 minuta; pravi posao, naravno, leži u pripremi koja se može protezati na dane ili sedmice i obuhvata mnogo više od pukog pregledavanja spisa.
Priprema odbrane
Ozbiljna odbrana svako ročište za ispitivanje pritvora iznova priprema. Centralno je ažurno stanje spisa: koji su istražni koraci preduzeti od prošlog ročišta, koji su dokazi prikupljeni, koji su otpali? Jednako su važne nove činjenične tačke oslonca koje govore protiv razloga za pritvor: potvrda o prijavi prebivališta od opštine ili stanodavca, konkretna ponuda zaposlenja, dokazi o porodičnim vezama (bračni partner, maloljetna djeca, njegovani član porodice), ljekarski nalazi, potvrda o boravku kod bliskih srodnika. Što su ovi dokumenti konkretniji, to sudu teže pada zadržati nalaz o opasnosti od bijega. Uz to valja obrazloženo predložiti blaže mjere: koji iznos jemstva (Kaution) bi bio realan i izvodiv, koje bi naredbe (obaveza javljanja policiji, predaja pasoša, zabrana kontakta sa suokrivljenima) zaista bile prikladne da osiguraju svrhu pritvora, dolazi li u obzir elektronski nadzirani kućni pritvor (elektronisch überwachter Hausarrest)? Ko argumentira samo apstraktno, rijetko će uspjeti; ko sudu izloži konkretno promišljenu alternativu pritvoru, dobija na uvjerljivosti.
Razlika u odnosu na žalbu na pritvor
Ispitivanje pritvora i žalba na pritvor često se brkaju, ali slijede različite pravce udara. Žalba na pritvor (Haftbeschwerde) je pravni lijek protiv konkretne odluke, obično odluke kojom je istražni pritvor određen ili produžen. Podnosi se u roku od 14 dana od dostave pisanog otpravka odluke o pritvoru, koja se vrši najkasnije u roku od 24 sata od objavljivanja, i o njoj odlučuje viši sud. Za odluku donesenu na samom ročištu za ispitivanje pritvora, nasuprot tome, važi skraćeni rok od tri dana od objavljivanja (§ 176 st. 5 StPO). Ispitivanje pritvora (Haftprüfung) provodi se, nasuprot tome, po službenoj dužnosti, u zakonom utvrđenim razmacima, i ne zahtijeva prijedlog. Oba instrumenta stoje jedan pored drugog: ko uloži žalbu protiv prve odluke o pritvoru, može u međuvremenu proći i kroz redovno ispitivanje pritvora nakon 14 dana. Strateški se ova dva puta često kombinuju, jer se obraćaju različitim sudskim instancama i zahtijevaju različite dubine obrazloženja. Žalba primorava viši sud da detaljno preispita odluku sudije za pritvor i pravnu zaštitu; ispitivanje pritvora, zauzvrat, daje prvostepenom sudiji priliku da u svjetlu promijenjenog stanja spisa revidira vlastitu odluku. Iskustveno su to dva vrlo različita registra, i ko koristi samo jedan od njih, ostavlja neiskorišten potencijal odbrane.
Odricanje od usmenog ročišta — i šta ono ne znači
Često se čuje da se od ispitivanja pritvora ne može odreći. To je samo dijelom tačno i u toj paušalnoj formulaciji obmanjujuće. Branilac se može odreći usmenog ročišta o pritvoru (§ 175 st. 4 StPO); takvo odricanje u praksi nije rijetko, na primjer kada je spis nepromijenjen i ne očekuju se nove tačke oslonca. Ono što ne otpada jeste samo ispitivanje pritvora: u tom slučaju sud odlučuje pismeno na osnovu spisa o tome jesu li uslovi za pritvor i dalje ispunjeni, i dostavlja svoju odluku. Time i pravo na žalbu protiv te odluke ostaje u potpunosti očuvano. Odricanje, dakle, ne znači odricanje od sudske kontrole, nego odricanje od usmene forme. Odluka o takvom odricanju je strateška: ima smisla kada se od usmenog ročišta iskustveno ne može očekivati dodatna vrijednost; bila bi pogrešna kada bi novi prijedlozi blažih mjera, izmijenjene životne okolnosti ili izmijenjena dokazna slika svoju snagu razvili upravo u ličnom izlaganju. U sumnji prednost ima usmeno ročište, jer se ne rijetko u dijalogu sa sudijom pojavljuju međutonovi koji pripremaju kasnije puštanje iz pritvora.
Odluka i šta je dalje moguće
Na kraju ročišta donosi se obrazložena odluka. Mogu da uslijede četiri ishoda: nastavak istražnog pritvora, izmjena razloga za pritvor (npr. prestanak opasnosti od ometanja istrage, ali dalja opasnost od bijega), ukidanje pritvora ili zamjena blažom mjerom. Protiv ove odluke, kao i protiv prvobitne odluke o pritvoru, ponovo stoji otvoren put žalbe. To znači: ni odbijajuća odluka nije posljednja riječ. A najkasnije za dva mjeseca svakako slijedi sljedeće ispitivanje pritvora. Taj ritam zna biti iscrpljujući za osumnjičene i njihove bližnje, ali iz ugla odbrane on je prilika: svako ročište je kamen kušnje na kojem se mjeri obrazloženje tužilaštva, a sa svakom sedmicom trajanja istrage jača argumentacija za blaže mjere. Uz to i sam sud tokom vremena mora primjenjivati stroži mjerila na nastavak pritvora: što neko duže sjedi u istražnom pritvoru, a da nije podignuta optužnica, to se srazmjernost pažljivije ispituje i to tereza lakše preteže u korist puštanja iz pritvora uz uslove.
Šta radi naša kancelarija
Svako ročište za ispitivanje pritvora pripremamo posebno: pregledamo stanje spisa, prikupljamo nove tačke oslonca, pribavljamo potvrde o prebivalištu i zaposlenju, blaže mjere konkretno proračunavamo, podnesak pripremamo u pisanoj formi. Na samom ročištu zastupamo osumnjičenog i vodimo raspravu pred sudijom za pritvor i pravnu zaštitu. U slučaju odbijajuće odluke razmatramo žalbu na pritvor. Ispitivanje pritvora je jedan od više gradivnih elemenata u okviru našeg težišta za istražni pritvor, ko se nađe u istražnom pritvoru, po pravilu mu je potreban cijeli instrumentarij: prijedlog za puštanje iz pritvora, žalba na pritvor, ispitivanje pritvora i, gdje je svrsishodno, prijedlog za blaže mjere. Za dalji glavni postupak i krivičnopravnu odbranu u samoj stvari sarađujemo sa sestrinskom stranicom strafsachen.at.
Ročište za ispitivanje pritvora se približava, svaki sat pripreme se računa.
Ako Vam ili nekome od Vaših bližnjih predstoji ročište za ispitivanje pritvora, nazovite nas. Pregledamo spis, pripremamo podnesak i zastupamo Vas pred sudijom za pritvor i pravnu zaštitu.
Direktna linija do kancelarije.
Adresa
BRANDAUER Rechtsanwälte GmbH Giselakai 51 5020 Salzburg
Telefon
+43 660 2407152